6. MEKTEB U ZAUŠLJU

U Zauslju koji je od BIlece, udaljenom osam kilometara, na putu za Gacko, zive muslimani od prvih dana turske vladavine. Ovdje je 1908. sagradjen mekteb i svecano je otvoren 23. augusta te godine. Gradnjom mekteba rukovodila je Muslimanska citaonica (kiraethana) u Bileci. Podignut je sredstvima prikupljenim od domacih muslimana, medju kojim je najvise da o Avdaga Selimovic, i prihoda od zabava koje je Kiraethana priredjivala u Bileci. Vakufsko ravnateljstvo u Sarejevu dalo je 600 kruna, a izvjesnu subvenciju je dala i Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu.(34)

Mekteb je sluzio i za mesdzid sve dok je radio. Imamsku i mualimsku duznos u Zauslju vrsio je od 1901. do 1916. godine Muharem ef. Hasanbegovic, Poslije njega ove duznosti su vrsili: Shacir ef. Dreca i Ahmed ef. Hadzic. Mekteb je srusen u toku proslog rata i vise nije obnovljen.

U Zauslju su zivjele slijedece muslimanske porodice koje su 1687. ovdje doselile iz Herceg Novog, Niksica i Korjenica: Corici, Idrizi, Murguzi, Ovcine, Rebici i Selimovici. Corici, Ovcine i Selimovici bili su jedna porodica i prezivali su se Batahmetovici. Rebici su doselili uz Niksica a Idrizi iz Korejenica.(35).

 7. AVDIĆA DŽAMIJA U PLANOJ

Plana se nalazi na tromedji puta Bileca-Gacko-Stolac, na samoj hercegovacko-crnogorskoj granici. OVdje od islamskih smopenika postoji samo mala dzamija kvadratnog oblika, gradjena od tesanog kamena i ranije je bila pokrivena plocom. Uz nju je prigradjena cetvrtasta kamena munara visoka oko dvanaest metara. U enterijeru se nalazi drveto i mali mahfil. Sagradjena je 1026. (1617) godine to se vidi iz natpisa sastavljenog u prozi na turskom jeziku i uklesanom na kamenom luku dzamijskih vrata. Nju su u nekom napadu srusili hajduci ili uskoci iz primorskih krajeva, pa su je mjestani 1. muharema 1210. (18. jula 1795) obnovili.(36)

Zaduzbina je Avde Avdica, koji potjece iz porodice Cuca i koj je rodonacelnik razgranate porodice Avdica. Po drugoj verziji ovog predanja Avdici su bili jedno pleme sa pravoslavnim porodicama: Babicima, Cokorilima, Djogovicima, Knezevicima, Stajicima, Sharencima i Zimonjicima, Pa zato pop Bogdan Zimonjic nije nikad htio udariti na kod Plane gdje zive Avdici. Kad je Avdo presao na islam njegovi potomci su prozvani Avdici. Prica se da je on u Planoj sagradio sebi dzamiju, a svojoj majci crkvu koje su udaljene jedna od druge oko 500 metara. Dalje se prica da je vakif sahranjen u haremu kod dzamije gdje muse grob bez nisana i danas nalazi. (37).

Drugo predanje kaze da je ovu dzamiju sagradio Hasan-pasa Predojevic, koji je rodom iz Rudina nedaleko od Plane.(38). Ovo je predanje bez osnova jer se zna da je Hasan-pasa zivio u 16. stoljecu i poginuo 1593. godine. Trece predanje govori da su u Planoj zivjela trojica brace Babica, od koji je jedan presao na Islam ("poturcio se"), i on je ovdje dzamiju i crkvu sagradio. I ovo je predanje bez osnova jer se ne zna da je u Planoj i okolini ikad zivjela muslimanska porodica Babica.

Imamsku i mualimsku duznost u Planoj vrsio je od 1907. do 1917 godine Hasan ef. Fazlagic.(39). Poslije njega imami ove dzamije bili su: Shacir ef. i Ali ef. Dreca, Resid ef. Imamovic i Mustafa ef. Zahic. Zahica su 1941. godine ubili odmetnici i on je bio posljednji stalni imam ove dzamije.

Za izdrzavanje dzamije i placanje njenig sluzbenika vakif je zavjestao cetiri njive zvane: Luka, Cijepac, Podolje i Osmanagica njive, i groblje (mezarluk) s catrnjom uz dzamiju. Vakufu ove dzamije pripadaju jos groblja u: Krivaci, Njeganovicima, SHakoticima i Trensuli. Prihodi od ovih nekretnina iznosili su 1913. godine 30 forinti i davani su za placu imamu koji je vrsio i mualimsku duznost u ovom mjestu.(40).

Damija je srusena 1941. kada su pred navalom odmetnika odavde i iz okolnih sela svi muslimani izbjegli. Obnovljena je 1964. godine i to u potpuno originalnom obliku kakav je uvijek imala. Od 1964. duznost imama ove dzamije povremeno vrsi imam dzamije u Bileci. Ovoj dzamiji gravitiraju: Plana Njeganovici, Orahovica i Fatnica. Upisana je u gr.ul.k.o. Plana br. 726, kat. cest. 4/88 i zaprema s predvorjem 81 m2 povrsine. Rjesenjem Zavoda za zastitu spomenika kulture SR BiH broj 582 od 11. jula 1952. godine ova je dzamija registrirana kao spomenik kulture i stoji pod zastitom drzave.(41).

U groblju kod dzamije sahranjeni su: Hamza Avdic (1816-1876), Shobo Avdic, umro 1800, Alija Avdic (1841-1926), Ziba Dzubur, kcerka Ibrahimova, umrla 1352 (1933), i Arifa Custovic, zena Hasanova, umrla 1941. godine.

U Planoj su zivjele slijedece muslimnske porodice: Avdici, Catovici, Durmisi, Dape, Kovaci i Kusturice. Durmisi i kovaci su orgranci porodice Avdica i izumrli su. U planoj su 1841. zivjeli: Becir i Kahriman Kusturica i Dervis Avdic.(42). U Krivaci kod Plane nalazila se je kula cuvenog Shobe Avdica, koju su koncem augusta 1876. godine srusili Crnogorci.(43).

8. LJUBOVICA DZAMIJA U FATNICI

Fatnica je smjestena uz cestu Orahovica-Divin, na sjeveroistocnim padinama Fatnickog polja. Turci su je zauzeli 1466. i u popisu iz 1469. godine upisali kao nahiju u Vilajetu Hercegovini. Bila je u sastavu drinskog, blagajskog i stolackog kadiluka.(44). Od 1878. godine nalazi se na podrucju Bileckog sreza, odnosno opcine.

Od islamskih spomenika ovdje postoji samo dzamija bez munare za koju se zna kada je sagradjena i cija je zaduzbina. Moze se misliti, ali jos nicim dokazati, da su je sagradili Ljubovici, koji su u 16. stoljecu iz Nevesinja u Fatnicu doselili i ovdje imali velike posjede. Omer LJubovic, sin Zulfikarov, imao je 1829. u Fatnici i selima oko nje timar od 21.602 akce, UFatnici su 1825. zivjeli Jasar, sin Arslan-basin i brat mu Omer spahija.(45).

Dzamija je locirana iznad Fatnickog polja, oko 300 metara ispod ceste koja ovuda prolazi i vodi za Berkovice i Stolac. Gradjena je od lomljnog kamena, dimenzija oko 10x8x6 metara i danas pokrivana crijepom. U proslosti je vise puta rusena, jer nema sela ni saseoka u Dabruna koje nisu udarali uskoci Baje Pivljanina i i "gonili u kasabe"(46).

Nasatvak slijedi ubrzo.....